PNTL Rejista Insidente 25 No Asidente Trafegu 25

Dili- Durante semana ida hahu (19-22/04) Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) rejista kazu insidente hamutuk 25 no asidente 4 ne’ebe maka rejulta vitima nain ida mate.

Portavoz PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo relata kazu insidente ne’ebe maka PNTL rejista kompostu husi kazu Violensia Domestika 3, Baku Malu 7, Asaltu 8, Ahi han uma 2, Soe labarik 1, tentativa halo violasaun sexual 1, hetan mate isin 2 no hetan mate ruin 1 nomos kazu asidente 4 (vitima ida mate fatin), nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Segunda (26/04).

Nia haktuirtan iha loron kuarta 21/04 iha Ors 17:35 Otl, akontese kazu asidente tráfiku motor soke kareta Hi-Lux kor ajul xapa 12-585 iha area Lahomea Gruta okos postu administrativu Maliana (motor  diresaun husi Bobonaro mai Maliana no kareta husi Maliana ba Bobonaro) hodi rejulta vitima Marito Amaral tinan 23 hela fatin Hauba-Maliubun mate iha fatin tanba vitima nia ain parte lo’os tohar, ulun fatuk parte karuk nakfera, ran sai husi inus no tilun kazu refere agora dadaun iha Transito kontinua prosesu

Alende ne’e PNTL mos rezista insidente ahi han uma (insendiu) iha aldeia Terlora, Suco Soro, Posto Administrativo Ainaro tanba sirkuito eletrisidade rezulta uma no sasan ahin han motuk, akontesementu hanesan akontesemos iha Dili area Delta III nian. Tuir informasaun  husi  uma  na’in  katak  sunu  lilin  iha  oratorio  nian  no  lilin  monu  halo  ahi  han  tiha plafon uma nian, hafoin joven sira iha Bairo ne’e ajuda hamate ahi.

Iha loron segunda dia 19 de Abril mais ou menus iha  Oras 08:45 Otl hetan mate isin Pedro Tavares Magalhaes (28) iha natar laran iha suku  Atudara Area Bilimau Aldeia Tuiturema postu Administrativo Kailaco munisipio  Bobonaro.

Hafoin simu informasaun ekipa investigasaun kriminal aranka kedan ba iha Fatin akontesementu hodi halo identifikasaun no examinasaun ba mate isin vitima mate ho kondisaun latan hela iha natar laran.

Nune’e mos iha loron  kinta  Feira  data  22/04  iha  Oras  10:30  OTL,  komunidade  Dare,  Suco  Mulo,  Posto Adm. Hatubuiliko, hetan ema mane ida ho Naran Leonardo Doutel Sarmento, idade 62 Anos hela fatin  Aldeia  Mulo,  Suco  Mulo,  Posto  Adm.  Hatubuiliko,  mate  iha  mota  laran,  tuir  informasaun husi familia hato’o katak matebian sai husi uma iha loron Domingo dia 18 de Abril de 2021 maibe la fila to’o  ohin loron familia buka tuir maka hetan matebian mate ona           iha       mota    laran. Media PNTL

Komandu PNTL Inagura Postu Polísia Suku Bairo-Pite

IMG_0790

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) kuarta-feira (21/04) ne’e inagura postu polísia nian ida iha area Suku Bairo-Pite ne’ebe maka ninia konstrusaun hala’o husi Kompañia Timor Holding.

Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe José Soares ne’ebe maka reprezenta Komandu Jerál PNTL iha serimonia inagurasaun ne’e hateten lori Komandu nia naran hakarak manifesta boa vontade ba Kompañia Timor Holding ne’ebe maka ho voluntáriu, iha vontade diak apoiu PNTL hodi rehabilita Postu ida ne’e.

“Maske ita nia situasaun Timor ho orsamentu ne’ebe lao, maske difisil maibé kompañia hatudu nafatin vontade diak, voluntáriu no hanesan Timor oan ba PNTL; esforsu no aproximasaun ne’ebe maka Komandu Jerál halo ho kompañia iha momentu ne’eba no parte kompañia rasik prontu atu apoiu PNTL”, tenik Komandante Komandu Administrasaun PNTL ne’e.

IMG_0767

Superintendente Xefe akresenta tan katak apoiu ida ne’e laos apoiu dahuluk no dala ikus hanesan Instituisaun Estadu ida, dala balun ho orsamentu ne’ebe la kobra hotu, hanesan Timor oan ita parseiru nafatin oinsa maka ita atu servisu hamutuk hodi garante estabilidade iha kapital Dili, ida ne’e parte ida ita bo’ot sira nia kontribuisaun ba PNTL no Estadu Timor-Leste.

“Agradese mós ba Xefe Aldeia ne’ebe maka ho prontidaun mantein nafatin fatin ida ne’e hodi atribui ba PNTL atu nune’e ita bele utiliza fatin ida ne’e ho diak hodi garante estabilidade, kontrola sirkulasaun transporte iha suku ida ne’e, hakarak hato’o ba Komandu PNTL munisipiu Dili katak fatin ida ne’e pertensia ba patrimoniu PNTL ninian, ita bo’ot sira maka sei utiliza, kuida ida ne’e ho kondisaun diak nafatin, iha vizibilidade diak ba ita nia membru no komunidade sira iha fatin ida ne’e”, hakotu Superintendente Xefe ne’e.

Entretantu reprezentante Diretór Kompañia Timor Holding Joel Ribeiro hateten parte kompañia pronto nafatin iha tempu saida deit atu fó apoiu ba sé deit desde ho momentu ida ne’e fó benefisiu ba komunidade.

“Hari’I kedas desde tinan lima liu ba husi Kompañia Timor Holding sempre fó apoiu to’o iha munisipiu sira, maibé ami maka lakoi atu tau apoiu hirak ne’ebe ami halo atu públiku hatene hanesan fó sai iha Televizaun tanba bainhira ita halo buat ida la presiza ema atu hatene, importante ba ami parte kompañia maka oinsa atu ita bele suporta malu”, hateten reprezentante Kompañia Timor Holding ne’e.

Hola parte iha serimonia inagurasaun ne’e maka Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe José Soares, Segundu Komandante PNTL munisipiu Dili, Xefe Aldeia ne’ebe reprezenta Xefe Suku hanesan mós Autoridade Lokal. Hafoin parte kompañia entrega postu polísia ne’e ba Komandu PNTL, Komandante Komandu Administrasaun entrega hikas ba parte Komandu PNTL munisipiu Dili atu bele uitliza.

Media PNTL.    

Insidente Hakanek Médiku Iha Kuarentena Airportu Covalima, Polísia Asegura Ona Suspeitu

 

Dili, Relasiona ho Insidente ida ne’ebe maka akontese iha Kuarentena Airportu Covalima ne’ebe maka hakanek médiku ida, Komandu Polísia Munisipiu Covalima detein ona suspeitu balun ne’ebe maka involve iha insidente refere.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo tersa-feira (20/04) ne’e esplika kronologia husi insidente ne’ebe maka mosu iha loron 17 fulan Abril tinan ne’e oras 15:00 iha ne’ebe ekipa husi Ministeriu Saúde munisipiu Covalima lori resultadu teste Swab ba maluk sira ne’ebe maka hala’o hela Kuarentena iha Airportu Covalima. Iha ne’eba deteta katak maluk ida maka hetan Pozitivu, maibé sidadaun balun iha Kuarentena laran ladun satisfaz ho rezultadu ne’ebe iha no komesa hatudu asaun asaltu ba ekipa Saúde. Tanba tuir sira tansa maka ema na’in ida deit maka hetan rezultadu Pozitivu maibé sira seluk rezultadu negativu.

“Ho ida ne’e maka maluk balun husi pasiente COVID-19 nian ida maka halo reasaun hasoru ekipa Saúde ida ne’e hodi hakanek médiku ida, hafoin ida ne’e PNTL munisipiu Covalima imediatamente halo kedas atuasaun ba iha insidente refere”, tenik Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak oras ne’e dadaun PNTL munisipiu Covalima detein ona suspeitu na’in ida ne’ebe halo reasaun iha insidente ne’e hodi halo prosesu investigasaun tuir mai.

“Hakarak hato’o ba komunidade tomak, atu ita hotu kontinua respeita regras ne’ebe maka Ministeriu Saúde fó sai hanesan mantein distansia sosial, fase liman bebeik no uza mascara wainhira sai husi uma, kontinua mantein ita nia imunidade atu labele hetan kualkér moras; agora dadaun mós pesoal liña frente sira mós hahu’u ona simu Vasina Astrazaneca ba dose dahuluk nian atu prevene hetan moras COVID-19”, apela Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e.

Media PNTL.

Durante Loron 10, PNTL Rezista Insidente 27 No Asidente 10

IMG_0011

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante loron 10 (Loron 9 to’o loron 18 Fulan Abril 2021) rezista kazu Insidente hamutuk 27 ne’ebe kompostu husi kazu Asaltu malu 11, Violensia Domestika 13, Ema mate na’in 2 no hetan Granada 1. Rezista mós asidente kma’an hamutuk 10. Maske nune’e situasaun seguransa iha teritoriu nasional lao diak no hakmatek.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo segunda-feira (19/04) ne’e liu husi konferensia imprensa ne’ebe hala’o iha Kuartél Jerál Kaikoli hateten ema na’in rua ne’ebe mate kauza husi eletrisidade soke, ne’ebe akontese iha loron 12 fulan Abril tinan ne’e iha munisipiu Bobonaro, Postu Administrativu Balibo, suku Leo Lima, aldeia manten Dodok rezulta vitima ho naran Cipriano Coly Barreto ho idade 24 no Rui Carlito ho idade 26 tenke mate iha fatin, vitima rua refere hanesan tekniku iha kompañia Telkomsel.

“Hakarak informa mós tan katak iha loron kinta-feitra (15/04) oras 14:19 iha informasaun ida kona-ba ema lakon iha area Tasi-tolu besik loja Bandido Qualidade, Señor ida ho naran Rui António da Cruz fó hatene katak labarik ida ho naran Reincencha R. Cruz ho idade 15, eskola iha Ensino Secúndario Paulos Dili sai husi uma iha loron tersa-feira kalan to’o agora la fila mai uma”, informa Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak iha loron sexta-feira (09/04) komunidade balun hetan Granada ida iha aldeia Belebatu, suku Ailili Manatuto, Granada ne’e ho modelu kabuar no ho kondisaun diak no polísia asegura kedas. Oras ne’e dadaun PNTL munisipiu Manatuto hein hela ekipa husi EOD hodi bele halo destruisaun.

Media PNTL.

PNTL Kuartel Jeral simu vasinasaun COVID-19

IMG_0509

Dili- Ministeriu Saude halao programa vasinasaun COVID-19 ba membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha Kuartel Jeral ne’ebe maka halao knaar iha lina frente hodi nune’e bele aumenta imunidade no prevene propagasaun virus ne’e.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten  vasinasaun ne’e nudar parte ida husi programa ne’ebe governu liu husi Ministeriu Saude realija maka loron ida ohin ekipa vasina halao iha Kuartel Jeral, programa ne’e halao mos iha munisipiu no Unidade sira hahu kedas iha semana liu ba ne’ebe maka hola parte husi membru PNTL sira, Nia hato’o asuntu ne’e hafoin lansa programa vasinasaun COVID-19 doze I iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Sexta (16/04).

Komisariu haktuir Komandu sempre dehan inportansia husi vasinasaun ne’e ba membru sira katak PNTL hanesan instituisaun estadu autoridade seguransa ne’ebe hola parte iha lina frente ba kombate propagasaun virus COVID-19 entaun ne’e oportunu tebes se ita bot sira akompana karik iha fatin sira halo atendementu ba vasina sira ne’e membru PNTL sira ho antusiasmu hola parte iha vasina ida ne’e.

IMG_0600

“Komandu sempre dehan katak evita boatus hanesan rumoris, informasaun falsu (Hoax) ne’ebe dalaruma ema fahe hatutan ba mai tanba inportante ba ita ne’ebe hola parte iha frontline ne’ebe sempre halo atendementu iha nebe deit no iha risku tanba ne’e inportante duni atu hola parte iha vasina ida ne’e,” dehan Komisariu.

Segundu maka membru PNTL hotu tantu funsionariu sivil sira ne’ebe maka servisu iha instituisaun PNTL ne’e hola parte iha vasinasaun nune’e wainhira sira halao sira nia servisu labele lori ou transmite fali moras wainhira fila husi servisu fatin ba uma tanba PNTL halao seguransa iha fatin risku hanesan iha fronteira, Kuarantena, ijolamentu tanba ne’e ho imunijasaun ne’e bele proteje sira nia saude.

Lista membru PNTL ne’ebe enkamina ba Ministeriu Saude kuaje nain 4000 inklui funsionariu sivil PNTL nian.

Iha okajiaun ne’e Dr. Piter Brandão nudar mediku jeral esplika primeiru atu simu vasina ne’e mak ema sira ne’ebe servisu iha lina frente tanba ema sira ne’ebe ita hasoru ita lahatene, segundu komunidade sira liuliu ba ema sira ne’ebe husi tinan 60 ne’ebe iha moras no laiha moras, sira ne’ebe idade 18 too 59 sira mos iha direitu atu simu vasina nune’e mos sira ne’ebe iha moras no mos laiha moras.

Nia haktuirtan hafoin vasinasaun sei iha reasaun hanesan, isin manas, sente bedoko, ulun moras, mear, isin moras  hanesan ema baku  no balu sente laran sae  wainhira mosu sinal hirak ne’e  ita bele hemu aimoruk Paracetamol deit no ba sira ne’ebe mka  laiha reaksaun la presiza hemu aimoruk.

Iha sorin seluk Komandante Jeral mos halao enkontru evaluasaun servisu ho Komandante Operasaun, Xefe Servisu no Xefe Departamentu sira hodi hare no halo avaliasaun ba servisu ne’ebe halao durante loron hirak ne’e iha Sentru Ijolamentu Vera-Cruz hodi hare hamutuk saida maka hanesan frakeja hodi hadia ba oin orientasaun saida maka Komandu fo ona ba Komandante sira hodi hadia frakeja hirak ne’e.

Inportante tebes maka PNTL hanesan instituisaun estadu ne’ebe halao servisu hodi servi estadu tuir komprimisiu polisia nian maka atu defende no inplementa lei no regras sira ne’ebe estadu no governu fo sai.

Ne’e maka topiku prinsipal ne’ebe hato’o iha evaluasaun ohin no problema, failansu no dejafiu kiik oan balu ne’ebe maka la konseger halo iha tempu operasaun ida ne’e maka bao in presija hadia, ajenda seluk husi kontinuasaun enkontru ne’e maka hare para oinsa atu kontinua asegura estadu emerjensia no serka sanitaria ne’ebe laos aplika deit iha munisipiu Dili maibe kontinua ba munisipiu Baucau, Viqueque, Cova-Lima, nomos hamnosu serka sanitaria foun ba munisipiu Ermera no Ainaru nune’e maka hato’o ba Komandante sira atu asegura buat hotu lao tuir regras no protokolu ne’ebe iha. Media PNTL

IMG_0631

Mensajen S.E. Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun Aniversáriu PNTL ba dala 21

162696200_1137162626735342_3226028137225061542_n
Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, 17 Marsu 2021
Ita-nia Nasaun hasoru dadaun situasaun oin-seluk ida no ida ne’e obriga ita selebra mós oin-seluk loron aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste ba dala rua nulu resin ida. Ita hahii PNTL iha situasaun emerjénsia saúde públika ida nia laran ne’ebé mai hosi pandemia COVID-19.
Entre instituisaun públika sira-ne’ebé hola parte iha luta ida-ne’e, Polísia Nasionál Timor-Leste hamriik iha liña oin hodi tau matan ba ita hotu nia seguransa no saúde. Tanba ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia hako’ak boot ba Instituisaun ida-ne’e, ba feto no mane sira hotu ne’ebé loroloron dedika no sakrifika sira-nia an tomak atu garante seguransa no moris-di’ak ba Timoroan sira.
Ha’u aproveita loron aniversáriu PNTL nian hodi saúda PNTL liuhusi Komandante-Jeral Komisáriu Faustino da Costa no Segundu Komandante-Jeral Mateus Fernandes,
Luta hasoru COVID-19 sai hanesan oportunidade di’ak ida atu tetu ita-nia reziliénsia nasional hasoru dezafiu boot liu iha Timor-Leste nia istória dezde ita Restaura ita-nia Independénsia iha 20 maiu 2002.
Krize ida-ne’e obriga Timor-Leste sai hosi situasaun normalidade konstitusionál no tama iha situasaun estadu emerjénsia, katak ita bá fali situasaun exesaun konstitusionál ne’ebé limita sosiedade nia lala’ok no ita labele ohinloron rekuperasaun ekonómika Nasaun nian.
Luta ida-ne’e oin-seluk. Ita labele hasees ema ida no la iha ema ida bele hasees-an hosi luta ne’e. Tempu to’o ona atu ita hothotu, no ita ida-idak, fó ita-nia kontribuisaun atu hamutuk hakaat liu susar ida-ne’e. Ita tenke hamutuk hodi hapara pandemia ida-ne’e no tau aas interese públiku no proteje Nasaun nia murak boot liu hotu – ita-nia ema – tau aas liu interese rasik no polítiku ne’ebé de’it. Maluk sira ne’ebé iha responsabilidade aas iha ita-nia sosiedade labele haluha no labele halo ema haluha risku ne’ebé mak asosia ho Covid-19. Sira labele hasees-an no labele halo ema hases-an hosi medida sira ne’ebé Governu foti atu prevene no hamenus vírus Covid-19 hada’et husi ema ba ema.
Iha situasaun krize ne’ebé grave, hanesan situasaun pandemia ne’ebé ita hasoru daudaun ne’e, ita tenke halo jestaun ida ne’ebé efikás no efisiente. Nune’e, ita presiza hatene saída mak ita atu halo, halo planeamentu, organizasaun, asaun no avaliasaun beibeik, no liuliu, ita tenke foti desizaun oioin ho lailais. Ba ida-ne’e, ita presiza rekursus hothotu, umanus, ekipamentu no orsamentu iha tempu badak nia laran atu nune’e organizasaun no instituisaun sira bele atua kedas.
Sentru Integradu Jestaun Krize – nu’udar estrutura ida ne’ebé harii ho mekanizmu ida ne’ebé iha komandu, kontrolu no koordenasaun entre instituisaun sira – hatudu dadaun katak bele hatán di’ak ba krize ida-ne’e tanba la’o tuir kultura koopera malu no fahe malu sira-nia rekursus no sistemas informasaun no komunikasaun.
Luta hasoru krime no aplika lei mak objetivu organizasionál rua hosi polísia sira iha mundu tomak. Maibé, dezafiu sira-ne’ebé mosu ohinloron ho pandemia ida ne’e obriga polísia sira muda sira-nia atuasaun. Tanba ne’e polísia sira iha mundu mós tenke foka liután ba sira-nia knaar nu’udar instituisaun ida ne’ebé dedika-an liuliu ba apoiu umanitáriu maibé la’o nafatin nu’udar instrumentu hasoru krime.
Enkuantu Governu aplika medidas ona atu hamenus Covid-19 hada’et babeibeik, mosu fali krime ho forma foun iha ita-nia sosiedade: Krime la kumpre lei no violénsia oioin, ne’ebé iha relasaun ho jéneru no akontese mós iha uma laran. Ne’e duni, Forsas no Servisus Seguransa, liuliu Polísia Nasionál Timor-Leste, tenke adapta ninia knaar ba situasaun foun ida ne’e.
Ajente polísia la’ós sidadaun baibain maibé sidadaun kualifikadu ida no, nune’e, nia tenke tau matan ba orden públika, tenke iha konxiénsia katak ninia knaar sosiál importante tebes , hatene simu ho ulun malirin krítika saída de’it hosi sidadadun sira, no sai ezemplu di’ak ba sosiedade nu’’ udar sidadaun ne’ebé kumpre mós lei no regras no nune’e bele mós defende dignidade PNTL nian.
Bainhira fiskaliza kumprimentu medidas prevensaun hosi Governu, tenke haktuir prinsípius Estadu Direitu nian iha kontestu emerjénsia nian, ho maneira ida ne’ebé hanorin, informa no orienta ita-nia povu, no uza de’it forsa bainhira presiza duni maibé tuir situasaun ida-idak ezije no natoon de’it hodi kontrola kedas.
Haree ba knaar ne’ebé profisionál sira seguransa públika nian hala’o iha liña oin, importante tebes katak imi iha mós kondisaun servisu di’ak hodi hamenus risku infesaun. Ida-ne’e ezije halo mudansa ba imi-nia rotina servisu, tenke uza hodi biit ekipamentu protesaun pesoál, foti medidas seguransa no prepara materiál ba orientasaun.
Pandemia Covid-19 ne’ebé Timor-Leste mós hasoru dadaun muda ona ita-nia moris iha sosiedade. Derrepente de’it ita-nia moris baibain muda, no ita bele haree momoos katak ita-na instituisaun no servisu balun , liuliu iha área saúde no seguransa interna seidauk bele hatán di’ak no lalais ba nesesidade ohinloron nian. Situasaun ida-ne’e halo ita preokupa liu kona-ba ita-nia futuru.
Durante pandemia no izolamentu sosiál, liafuan prinsipál mak solidariedade no konfiansa. Solidariedade katak fó liman ba malu, tulun malu atu ita hotu bele hakaat risku sira-ne’ebé asosia ho pandemia; ho situasaun ida ne’e sidadaun sira tenke iha konfiansa ba instituisaun no haktuir medidas foti hosi Governu.
Iha momentu krize nian, normal katak sosiedade sivíl reklama atu iha órden liután atu hatuur filafali konfiansa ba sidadaun sira no garante seguransa ba ita-nia ema no ita-nia komunidade.
Maibé tebs mós katak, iha tempu susar isda ne’ mak sidadaun ida-idak presiza hasa’e as liután ninia devér sira duke reklama direitu sira no hatudu-an nu’ udar sidadaun ho valór étiku, ho sivizmu ne’ebé hatene respeita no kumpre medidas saúde públika hatun hosi Governu.
Iha tempu susar ida-ne’e, ita presiza Polísia Nasionál ida ne’ebé iha motivasaun no preparadu, nakonu ho espíritu serví ho di’ak no banati tuir prátika sira ne’ebé di’akliu hotu hosi polísia no seguransa. Ita presiza Polísia Nasionál ida ne’ebé marka prezensa iha liuron, hatene hakbesik-an ba Povu, hodi defende Povu nia liberdade no nia direitu atu moris filafali ho esperansa.
Ba ida ne’e, kompete ba Estadu nu’udar riin ne’ebé garante defeza ba sidadaun sira-nia direitus no liberdades, atu rekoñese katak polísia presiza kondisaun ninian duni katak, ita-nia Polísia Nasionál presiza infraestruturas ne’ebé di’ak, meius operasionais ne’ebé adekuadu, hosi karreta to’o armamentu, hosi ekipamentu hodi apoia atividade polísia nian to’o estrutura apoiu teknolójiku.
Polísia Nasionál Timor-Leste, nu’udar forsa ida pertense mós ba Estadu hetan konfiansa no respeitu hosi Timoroan sira no ha’u, nu’udar Prezidente Repúblika, sente orgullu tanba haree duni esforsu no profisionalizmu ne’ebé Ita-Boot sira hatudu liuhosi servisu importante tebes ne’ebé Ita-Boot sira hato’o ona no hato’o dadaun ba ita-nia Nasaun.
Timor-Leste konta ho imi hotu, Timor-Leste fó fiar tomak ba imi!
Parabéns ho hakoak boot husi Prezidente Repúblika ba imi-hotu no ba família sira!
Viva Polícia Nacional de Timor-Leste!
https://www.facebook.com/289592191492394/posts/1137162846735320/

 

Aniversáriu PNTL ba dala 21

20150828-BS1_2396

Diskursu Comandante Geral PNTL, Comissario Policia Faustino da Costa

Excelencias,

Senor Segundo Comandante Geral, Inspector Geral, Comandante do Comando Operasaun, Comandante do Comando Ad1ninistrasaun , Comandante Muncipios , Comandanate Unidade, Chefe Servisuss, Chefe Gabin etes, Ofisiais Superior, ofisiais Subalternos, Sargentos no Agentes tomak Poilicia Nacional Timor Leste nian;

Loron diak, loron ksolok no hein katak loron ida ohin sai loron ksolok no matak malirin ba imi hotu no familha tomak nebe nainkari iha teritoriu Timor Laran nomos sira nebe iha rai liur, Funsionari Sivis sira hotu PNTL nian no familha tomak maka hau respeita.

Ita hotu hatene katak kada tinan Policia Nacional hamutuk ho Governo no Estadu sempre selebra loron historiku husi Existencia Policia Nacional nian, no iventu sira hanesan ne’e halao kedas desde inicio husi estabelsimentu Instituisaun Estadu ida nebe kontinua  to’o iha tinan 2019, bainhira hau rasik ho Comissario Mateus fe1nandes simu Pose husi Governo hodi lidera Instituisaun ida ne’e;

Nune’e iha tinan 2020 Policia Nacional la halo serimonia hanesan tinan sira liuba tamba iha loron ida ne’e (27  Marsu  2020) nudar loron nebe maka Timor Leste tama ona ba’. Estadu Emergencia dala uluk hodi kontinua to’ o ohin loron; maske iha tinan 2020 PNTL lakonsege selebra loron Historiku Policia nian maibe iha tempo neba PNTL liuhosi Aprovasaun Excelentissimo Ministro  Defesa  no Ministro Interior Interino aprova konaba halao pro1nosaun ba ofisial superior PNTL, no Ofisial subalternos balun nebe ita hotu asiste no halao tiha ona iha momentu neba.

Membrus tomak Policia Nacional nian mak hau hadomi; Comando fiar katak ita bot sira mos, akompanha ita nia situasaun iha rai laran nebe oras ne’ e dau-daun laos deit Timor Leste maibe mundu tomak hasoru konaba kombate pandemia covid-19 nian, nebe implika mos    ba   area   sira    hanesan    Economia,    Social,    edukasaun   no inclusivamente Seguransa Interna iha kada nasaun sai preokupasaun Estadu no Govemo nian nebe maka esforsu hodi resolve problema bot rua maka hanesan Causa husi pandemia ne’ e rasik no nia inpaktu. Situasaun ida ne’e mos akontese iha Timor Leste nebe oras ne’e Nai Primeiro Ministro nudar Mos Ministro Interior nebe tutela ba area Seguransa   nian  sempre   foti   no   hato’ o. Nune’e  membrus    tomak akompanha no asesu iha media sira hotu.

Policia Nacional desde hahu Estadu Emergencia to’o ohin loron halao servisu ida ne’e extraordinario liutan alem de kontinua knar Principal nebe atribui baseia ba lei no regulamentu sira, katak hahu kedas husi Pandemia ida ne’ e mosu membrus sira PNTL nian halao mos knar ida ne’ebe hamutuk ho entidades sira seluk hodi asegura ita nia povu no komunidade hodi hadok an husi pandemia ou moras ida ne’e hahu kedas husi fronteira, alem de Comando Muncipio sira iha Fronteira no Unidade sira nebe mak kolokado iha fronteira, Comando mos hasai kedas ordem hodi orienta Undiade Especial nune’e halo destakamentu Adisional ba Covalima no Bobonaro, no situasaun hirak ne’e kontinua to’o ohin loron, nebe Comando  PNTL mos destaka tan ona 111embrus liu hosi atus ida ba iha Sala Situasaun Sentru Intregadu Jestaun Krizi nian hodi halao misaun nebe maka atribui ba Sentru ida ne’e.

Atu koalia konaba Desemvolvimentu Instituisaun man, Comando fiar katak Comandante sira no membrus tomak hatene desde 2019 Ita hasoru problema lubun nebe implika mos ba Estrategia Desemvolve Instituisaun no situasaun ida ne’ e kontinua to’o iha 2020, nune’e iha 2021 maka Comando PNTL liuhosi  apresentasaun programa Prioridades sira, ikus mai Governo responde ho Orsamentu Geral Estadu nebe ita hotu hatene no oras ne’ e dadaun tama iha implementasaun maske Comando seidauk bele implementa ho maximu  ta1nba  kontinuasaun Pande1nia nebe  ita bot sira  hotu  hatene no akompanha hela. Mesmu situasaun pandemia Surto Covid-19 ne’ e kontinua maibe Comando mos administrativamente apresenta ona ba Governo liuhosi Excelentissi1no Vise Ministro Interior dokumentus balun maka liga ho Esbosu Plano Estratejiku PNTL nian (2020 2024) no Proposta alterasaun esbosu lei balun 1naka hanesan: proposta Estatuto PNTL, proposta revizaun Lei organika, Proposta revizaun Regime Salarial, Proposta Revizaun ba regulamentu relevantes ho lmar no responsabilidade balun PNTL nian.

Husi Bern Estar, Comando PNTL mos halo kordenasaun nafatin ho Governo nune’e kondisaun sira hanesan Uniformes no equipamentus apoio sira seluk nune’ e membrus tomak bele halao nia knar  ho  professional  no  responsabilidade,  hanesan  mos  meios  sira seluk ba servisu sira administrativu nian.

Ita hotu hatene no akompanha Governo halo hela esforsu bot hodi melhora kondisaun sira Policia Nacional nian maibe mos ijiji atu membrus tomak kumpri misaun sira policia nian nebe atribui baseia ba lei no Regulamentu sira nebe iha tinan 2020 hamosu ona Regulamentu Disciplinar foun ba Policia Nacional Timor leste nebe horas ne’e implementa ona, nune’e Comando Policia Nacional aproveita biban ida ne’ e hodi hato’o parabeins ba membrus no familha bot PNTL nian iha loron espesial ida ne’e no fiar katak ho tema nebe Comando Koloka ba iha tinan 2021 maka: ‘Esforsu no Dedikasun iha situasaun Especial maka sei transforma PNTL sai Instituisaun estadu ida Konfiante no Esperansa’.

Ho tema nebe temi iha leten maka Comando Geral PNTL husu nafatin membrus sira atu halao knar ho responsabilidade no baseia ba lei no regulamentu sira hodi hametin Kadeia de Comando inklusivamente Ierarquia iha Instituisaun Estadu ida ne’e ba interese komun ou ema hotu nian laos ba grupo ou organizasaun ida nia interese.

Hakoak bot ba imi hotu no ita hotu hamutuk hodi hato’o ba komunidade konaba risku husi Surtu Covid-19 nune’e keta haluhan ita hotu tengke kumpri Regras Estadu emergencia nian nomos regras sira Serka Sanitaria nian.

Viva PNTL, PNTL prontu hodi Servi;

Maka ne’e deit, parabeins no Susesu ba ita hotu;

 

 

 

 

Instuitasaun Seguransa Nafatin Hala’o Nia Misaun Ho Responsabilidade Iha Tempu SS

 

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hanesan instituisaun Seguransa ida ne’ebe hala’o nafatin nia misaun hodi garante seguransa ba ema hotu liu-liu iha momentu ne’ebe maka Timor-Leste hasoru ba oras ne’e dadaun aplika hela Serka Sanitaria (SS) hodi prevene transmisaun moras surtu COVID-19.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hateten maske Timor-Leste hasoru hela SS maibé PNTL kontinua hala’o nia misaun ho responsabilidade hamutuk ho parte relevante hanesan Forsa Defesa hodi garante seguransa ba ema hotu.

“Situasaun seguransa iha nivel teritoriu nasional Timor-Leste laran tomak oras ne’e dadaun lao ho diak, kalma no hakmatek liga ba iha akontesimentu ka konfrontu balun ne’ebe mosu iha kapital Dili maibé la implika ida ne’e to’o iha munisipiu sira, la daet to’o iha munisipiu; ba asuntu parte fronteira ninian maka los duni desde Estadu Emergensia (EE) hahu’u liu-liu to’o iha momentu aplika SS ba munisipiu rua hanesan Bobonaro no Covalima, parte seguransa nafatin hala’o nia kna’ar ho responsabilidade no hamutuk ho parte relevante hanesan Forsa Defesa, lider komunitaria no mós entidade, autoridade munisipal sira”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu seguransa ne’e afirma tan katak iha semana ne’e nia laran sei nafatin halo kapturasaun ba sidadaun Timor oan ne’ebe tenta nafatin halo atividade élezitus ka ilegal sira iha fronteira hanesan haku’ur fronteira ilegalmente hodi kompras sasan nesesidades básika, prosesu ba ema sira ne’e hotu, hanesan ita hotu hatene iha EE asaun primeiru ba ema sira e’e maka ita enkamiña ba ekipa COVID-19 ninian, lori ba kuarantena ba sidadaun Timor oan hafoin loron 14 bainhira rezultadu hatudu katak sira laiha efeitus ka laiha positivu moras COVID-19 maka sira ne’e imediatu kontinua fila fali prosesu investigasaun iha Komandu munisipal sira.

“To’o oras ne’e dadaun hafoin governo deside ona hodi hapara SS ne’ebe halo iha Covalima tantu mós iha Fatumea temporariamente seidauk rezistu kazu ruma hanesan kapturasun ilegal iha area fronteira iha Covalima ninian”, afirma autoridade másimu seguransa ne’e.

Komisariu Polísia akresenta tan katak SS ba iha kapital Dili katak ne’e nu’udar kontinuasaun husi SS dahuluk ne’ebe hahu’u iha loron 9 to’o 15 fulan Marsu, tuir Rezolusaun Governu ne’ebe fó sai tantu mós Rezolusaun governu nian Nu.16 no 17 hakarak atu hare’e katak ne’e iha situasaun rua hafoin kontinuasaun mantein SS iha Dili maka Rezolusaun Nu.16 maibé mós iha Rezolusaun ida koalia própriu kona-ba Konfinamentu Domesiliáriu, agora iha Rezolusaun rua ne’e nafatin mós atribui responsabilidade ida ba autoridade seguransa atu halo fiskalizasaun ba aktividade hotu-hotu liu-liu ba SS no Konfinamentu Domesiliáriu ida ne’e.

“Los duni katak ita hotu hatene no akompaña desde loron 9 fulan Marsu mai to’o loron 25 fulan Marsu maka Komandu PNTL liu-liu Komandu munisipal Dili halo nia kna’ar ida ne’e laos mesak maibé ho entidade relevantes inklui mós Konsellu Polisiamentu Komunitária (KPK) ne’ebe instala ona iha munisipiu Dili no mós munisipiu sira seluk, husi servisu hamutuk ida ne’e maka Komandu PNTL munisipiu Dili ho Unidades Espesial Polisia (UEP) hamutuk ho Unidades sira PNTL nian ne’ebe destaka iha Komandu PNTL munisipiu Dili hodi asegura SS ida ne’e maka ita halo kapturasaun ba sidadaun hamutuk ema na’in 310”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Media PNTL.                           

Asegura Regra Serka Sanitaria, Polisia Tranzitu Pasa Revista iha Kalan

2F5A7002
Dili, 26 marsu 2021 (SRP)-Hafoin simu orientasaun servisu husi Komandu Jeral PNTL, polisia tranzitu nasional hamutuk ho tranzitu Munisipiu Dili, kinta kalan ne’e halo operasaun pasa revista ba viaturas ne’ebe halo movimentu iha tempu kalan hodi asegura regra Serka Sanitaria iha kapital Dili, ne’ebe Guvernu dekreta ona relasiona ho moras surtu Covid-19 ne’ebe oras ne’e daet ona ba komunidade lokal.
Tuir Komandante Polísia Tranzitu Nasionál Superintendente Polísia João Belo, katak atividade ne’e halo hodi desinfekta veikulu sira inklui asegura regra Serka Sanitaria iha kapital Dili.
“Ida ne’e operasaun konjunta entre tranzitu nasional ho tranzitu Munisipiu Dili ho atividade rua maka hanesan, ami halo operasaun hijiene hodi desinfekta ba veikulu sira ne’ebe halo movimentu iha estrada publiku no atividade seluk maka ami ezekuta regra Serka Sanitaria hodi identifika transporte sira ne’ebe maka ba mai laiha dokumentu pesoal no dokumentu transporte nian”, dehan João Belo ba SRP iha Caicoli, kinta kalan ne’e.
Komandante ne’e afirma, motorista sira wainhira lori kareta no motor sai ba estrada publiku tenke iha atensaun lori dokumentu transporte no karta kondusaun hodi labele impede sira nia movimentu.
“Hau hakarak informa mos ba publiku atu bele hatene katak, iha dadus asidente trafegu husi fulan fevereiru nian mai ne’e hamutuk ona 130 no iha pursentu 60 maka laiha karta kondusaun. Nune’e ita atu hateten katak, asidente ne’ebe akontese maioria kauza husi ema sira ne’ebe maka karta kondusaun laiha. Tanba ne’e maka komandu desidi operasaun pasa revista ne’e kontinua lao hodi identifika motorista sira ne’ebe maka uza transporte tenke iha karta kondusaun”, nia esplika.
2F5A6816
Joaõ Belo fo hanoin fali katak operasaun ne’e sei kontinua nafatin hodi asegura regra serka sanitaria nian no nia husu atu limita movimentu ne’ebe laiha nesesariu iha kapital Dili laran.
“Husi pasa revista ida ohin ne’e, ita halo aprensaun ba motorizada privadu hamutuk 21 no kareta privadu iha tolu. Maioria infrator sira ne’e laiha dokumentu pesoal no dokumentu viaturas nian. Nune’e ita halo ona prosesu hodi aplika multa no sira ne’ebe simu ona nota infrasaun sei ba selu koima iha banku BNCTL hafoin lori billete ne’e mai tranzitu nasional hanesan evidensia hodi bele mai foti fali sira nia motor no kareta hirak ne’e”, katak nia.
Iha biban ne’e, polisia tranzitu hetan apoiu husi Comando Oficial Ligação Forca Tarefas (COLFT) husi Sentru Integradu Jestaun Krize ne’ebe lidera husi Inspetor Xefi Polisia, Luis Amaral ho ekipa ne’ebe halo hela patrulla, hodi tula infrator sira ba ida-idak nia uma.

GIG-Justica PNTL kontrolu Servisu membrus iha Postu

2F5A6440

Dili-Komando Polisia Nasional Timor-Leste Liu husi Gabinete Inspeksaun Geral no mos Departementu Justisa halao kontrolu ba Membrus sira ne’ebe maka halao knar iha postu de entrada husi Munispiu Mai dili.

Tuir Inspektor Geral, Superintendete Chefe Carlos Geronimo katak obrservasaun nebe maka halao oinsa atu hatene mekanismu servisu hodi kontrolu movimentu iha fatin refere, hatene mos oinsa fahe turmu de kontrolu movimentu ema tama mai  sidade Dili liu husi dokumentu saida deit.

Alende ne’e mos fo hanoin nafatin ba membrus sira liu husi Komandante Eskuadra no mos Komandante seksaun sira atu fo hanoin ba memrus oinsa kontolu ba aktuasaun de atendementu sira tenke respeita ba regras ne’ebe maka vogor.

 2F5A6535

Membrus sira ne’ebe mak destaka iha postu de entrada hetan mos alimentasaun husi Jestaun de Krize, maibe sira mos prekupa konaba sanitaria haris fatin oinsa ema labele soe bee arbiru.

Alende mos Sira prekupa konaba Lona  nebe adisional tamba wainhira iha tempu udan labele deskansa tamba be tama.

La iha mekanismu de kontrolu nebe diak oinsa atu hatene movimentu ema tama sai husi fatin refere tamba la iha bareiras de kontrolu ba teste de screening.

Fatin nebe maka ba vizita maka hanesan iha postu de entrada Kasnava ho Tasitolu.